Stopa smrtnosti zbog zagađenja vazduha u Crnoj Gori iznosi 78,6 na 100.000 stanovnika, upozorila je Diana Milev Čavor iz NVO Grin houm. Ona je za „Dan” kazala da Crna Gora gubi ekvivalent od 14,5 odsto svog BDP-a na troškove zbog prijevremenih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha.
Čavor je objasnila da je pravni okvir u oblasti kvaliteta vazduha potpuno usaglašen sa zakonodavstvom Evropske unije (EU), ali da je ključna njegova implementacija.
– Mi kroz par dana otvaramo poglavlje 27. Međutim, ovo je više politički momenat, ključno je ono što dolazi nakon otvaranja poglavlja. Politika kvaliteta vazduha mora biti integrisana u ključne sektorske politike i politiku održivog razvoja, ali je neophodno i dalje insistirati na sinergijskom djelovanju, naročito u oblasti energetike i saobraćaja – ocijenila je ona za „Dan”.
Čavor napominje da se Pljevlja, prema najnovijem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nalaze na listi najzagađenijih gradova u Evropi uprkos svim pravnim obavezama i standardima koji ograničavaju prekomjernu emisiju zagađujućih čestica.
– Ono što je ključno i sa čim povezujemo zagađenje vazduha u Pljevljima jeste korišćenje uglja, rad Rudnika uglja i Termoelektrane što će i biti najveći izazov u smislu ispunjavanja obaveza i primjene direktiva koje se odnose na kvalitet vazduha, a poseban izazov biće primjena Direktive o industrijskom zagađenju – smatra ona.
Kako kaže Čavor, iako se energetski miks u EU mijenja, a mnoge zemlje isključuju upotrebu uglja ili najavljuju zatvaranje i poslednjih postrojenja na ugalj, u zemljama Zapadnog Balkana imamo dijametralno suprotnu situaciju.
– Trenutno u pet balkanskih zemalja postoji 16 postrojenja za proizvodnju uglja koji proizvode električnu energiju sa ukupno 8,7 GV a godišnje emisije iz ovih termoelektrana skoro su jednake emisijama 335 postojećih postrojenja za ugalj (156 GV) u EU – 28 – istakla je ona.
Čavor se poziva na nedavno objavljene podatke Svjetske zdravstvene organizacije, koji pokazuju značajne ekonomske troškove prijevremenih smrti od zagađenja vazduha.
– Crna Gora gubi ekvivalent od 14,5 odsto svog BDP-a na troškove zbog prijevremenih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha. Poređenja radi, Njemačka gubi 4,5 odsto, a Velika Britanija 3,7 odsto – napominje ona.
Kako ističe, zemlje Balkana su vodeće i na listi zemalja o stopi smrtnosti zbog zagađenja vazduha.
– Najnovija zdravstvena statistika SZO pokazuje da je u 2016. godini Makedonija imala smrtnost od 82,2 na 100.000 stanovnika, Bosna i Hercegovina 79,8, Crna Gora 78,6, Srbija 62,5. Od zemalja EU – 28 najveću smrtnost imala je Bugarska sa 61,8 na 100.000 stanovnika – ističe ona.
Govoreći o Pljevljima, Čavor napominje da ne postoji dugoročni plan ni na lokalnom ni na nacionalnom nivou kako problem riješiti, dodajući da dosad preduzete mjere nijesu dale nikakve efekte.
– Termoelektrana nastavlja da zagađuje vazduh u Pljevljima bez plaćanja ikakve naknade za štetu nanesenu zdravlju ljudi i životnoj sredini. Pravni standardi i legislativna usklađenost sa zakonodavstvom EU postoji, ali ne postoje planovi implementacija i politička volja unapređenja kvaliteta vazduha kao višedecenijskog i najvećeg problema u Pljevljima i sa aspekta zdravlja i aspekta životne sredine – upozorava ona.
A.O.

Kazne zbog lošeg vazduha

Čavor ističe da je 2017. godine Evropski sud pravde naredio Bugarskoj da preduzme mjere kako bi poboljšala kvalitet vazduha.
- U presudi suda se navodi da Bugarska ne samo da nije ispunila obavezujuće standarde EU o kvalitetu vazduha, već je i ostala neaktivna u poboljšanju kvaliteta vazduha. Ukoliko ne poboljša kvalitet vazduha u zemlji, Bugarska će se suočiti sa teškim novčanim kaznama – dodala je ona.